• sposobnost ljudi za reprodukciju, roditeljstvo i zdravo potomstvo,
• odgovoran, zadovoljavajući i zdrav spolni život,
• slobodno odlučivanje o tome hoće li imati djece, kada i koliko,
• informiranost i dostupnost sigurnih i djelotvornih sredstava za kontracepciju,
• sloboda od spolnog nasilja i prisile,
• korištenje i dostupnost odgovarajućih zdravstvenih službi.

Loše reproduktivno zdravlje često je povezano s neznanjem, bolešću, zlostavljanjem, iskorištavanjem, neželjenom trudnoćom pa i smrću. Društveni i tjelesni čimbenici pridonose reproduktivnom zdravlju ili ga ugrožavaju.

Pravo na reproduktivno zdravlje dio je općih ljudskih prava i donosi velike prednosti pojedincima, obiteljima i zajednici u cjelini. Stoga svako suvremeno društvo organizira reproduktivnu zdravstvenu zaštitu kojom se provodi prevencija, dijagnostika, liječenje, zdravstveni odgoj i savjetovanje.

Reproduktivno zdravlje pretpostavka je ljudske spolnosti, bez obzira vodi li reprodukciji ili ne.

Zaštita reproduktivnog zdravlja ima za cilj rađanje zdravog potomstva, a zaštita spolnog zdravlja ima za cilj obogaćivanje života i osobnih odnosa, koji su vrlo važni za reproduktivno zdravlje.

Razdoblje spolnog sazrijevanja u adolescenciji povezano je s brzim tjelesnim i psihičkim razvojem, zabrinutošću za izgled i spolno funkcioniranje, pojačanim zanimanjem za suprotni spol, uz razvoj novih osjećaja i želja, početkom spolne aktivnosti, isprobavanjem novih doživljaja - ali nedostatkom znanja i vještina za zdrave izbore - i stoga sklonošću rizičnom spolnom ponašanju.

Zbog sve ranije tjelesne i spolne zrelosti, dužeg školovanja i kasnijeg sklapanja braka, većina je adolescenata spolno aktivna prije braka. Znatiželja, neznanje, pritisak vršnjaka, emocionalna nezrelost, uz nestalnost spolnih veza vode mladež rizičnom spolnom ponašanju: sve ranijoj spolnoj aktivnosti, slučajnim spolnim kontaktima, mijenjanju spolnih partnera i nekorištenju zaštite, a time i sve većim problemima reproduktivnog i spolnog zdravlja.

Zaštita reproduktivnog zdravlja obuhvaća:

• edukaciju o spolnosti i reprodukciji,
• savjetovanje o planiranju obitelji i primjeni kontracepcije,
  zdravstvenu zaštitu reprodukcije (u trudnoći, porodu i poslije poroda),
• prevenciju i liječenje neplodnosti,
• dijagnostiku i liječenje bolesti reproduktivnog sustava, hormonskih poremećaja i malignih bolesti,
• dijagnostiku i liječenje spolno prenosivih bolesti,
• prekide trudnoće uz prevenciju i tretman posljedica,
• prevenciju spolnog zlostavljanja i skrb o žrtvama.

Služba za reproduktivno zdravlje Klinike za dječje bolesti Zagreb proveIa je istraživanje znanja, stavova i spolnog ponašanja zagrebačkih srednjoškolaca u dobi od 15 do 19 godina. Cilj je bio utvrditi najčešća rizična ponašanja adolescenata koja mogu nepovoljno utjecati na reproduktivno zdravlje i plodnost u budućnosti.

Prema rezultatima istraživanja 24% djevojaka i 46% mladića stupilo je u spolne odnose, a većina njih u dobi od 16 i 17 godina. Čak 22% spolno aktivnih djevojaka i 44% mladića imalo je više spolnih partnera, a 22% spolno aktivnih adolescenata ne koristi nikakva kontracepcijska sredstva.

Rezultati istraživanja pokazuju da su spolno aktivni adolescenti izloženi rizicima za spolno prenosive bolesti i neplaniranu trudnoću te da premalo znaju o njihovim posljedicama za reproduktivno zdravlje i plodnost.

Glavni problemi spolnog i reproduktivnog zdravlja adolescenata jesu:

. neplanirane trudnoće,
. pobačaji (posebno ilegalni/nestručni),
. adolescentne trudnoće i porodi,
. kontracepcija,
. spolno prenosive bolesti,
. HIV/AIDS,
. spolno nasilje i iskorištavanje.

Nedostatak znanja, nedostupnost kontracepcije, izloženost pritisku i spolnom nasilju stavlja djevojke pod najveći rizik za neplaniranu trudnoću.

Što je djevojka s neželjenom trudnoćom mlada, to će vjerojatnije zatražiti pobačaj.

Rađanje u dobi do 19 godina nosi povećane zdravstvene i socijalne rizike za majku i dijete.

Adolescentne majke imaju više medicinskih komplikacija u trudnoći i porodu.

Adolescentne majke često odgađaju ili napuštaju školovanje, imaju novčanih problema, nezaposlene su ili nisko plaćene.

Kod djece adolescentnih majki češća je niska porođajna težina, mrtvorođenost i dojenačka smrtnost, a mentalni, socijalni i emocionalni razvoj ove djece može biti ometen.

Spolno prenosive bolesti su vrlo proširene među mladim ljudima, upravo zbog njihova rizičnog spolnog ponašanja.

Zbog imunosne i anatomske nezrelosti sluznice reproduktivnih organa i nepotpune hormonske aktivnosti, upalni procesi se kod mladih osoba brže razvijaju i težeg su oblika.

Spolno prenosive bolesti su često neotkrivene i neliječene, pa nastupe trajne posljedice, kao neplodnost žene i muškarca, rak vrata maternice i drugo.

Problemi reproduktivnog zdravlja adolescenata ugrožavaju njihovo fizičko, psihičko i socijalno zdravlje, a katkad dovode i do njihove smrti. Ti su rizici među najozbiljnijim zdravstvenim problemima pa zbog svoje važnosti i proširenosti postaju i javnozdravstveni problemi.