
Incest je sudjelovanje u seksualnoj aktivnosti ili brak s bliskim ?lanom obitelji, Ne samo da se ova aktivnost op?enito smatra tabuom i nemoralom, naj?e?e je to i kriminalni prijestup. Brak i seksualni postupci snose iste posljedice.
Mjesto gdje dolazi do kulturoloke diferencijacije je definicija bliskog ?lana obitelji. Neka pravosu?a smatraju samo one koji su u srodstvu ro?enjem, neka one koji su u srodstvu usvajanjem ili brakom, dok drugi zabranjuju seksualne odnose izme?u ljudi koji su odrasli u istim ku?anstvima. U zapadnom drutvu normalna zabranjena veza se podvla?i kod prvog koljena, dok je bilo to dalje preutno prihva?eno.
U izrazu argona ili uobi?ajenim izrazima, incestoidno se moe isto odnositi na veze u uskim drutvenim grupama, neprimjerenim bliskim vezama izme?u autoritativnih predstavnika i njhovih podre?enih ili izme?u ljudi istog zanimanja ili kreativnog polja.
Incest pronalazi korijene u povijesnoj mitologiji stvaranja i u drutvenim praksama drutava irom svijeta. U isto vrijeme, priroda drutvene zabrane incesta priozlazi ne samo iz naih religioznih korijena, nego, kao to ?emo i vidjeti, biolokih nunosti.
Zapadno drutvo
Mnogo ameri?kih drava priznaju dva razli?ita stupnja incesta, onaj ozbiljniji pokriva najblie krvno srodstvo kao to su otac-k?i, majka-sin i brat-sestra, a manje ozbiljna optuba je protiv daljnjih ro?aka koji se uputaju u seksualni odnos, obi?no do prvih ro?aka.
Unato? jakoj stigmi povezanoj s incestom, ?ak se i ozbiljnija optuba uobi?ajeno vodi kao najmanje kanjivi prijestup (u dravi New York na primjer, maksimalna kazna je ?etiri godine zatvora), a manje ozbiljna optuba je naj?e?e samo prijestup. Zanimljivo, mnogo zakona o incestu izri?ito ne zabranjuju seksualni odnos osim vaginalnog odnosa (kao na primjer i oralni seks) ili, to se toga ti?e, bilo koju seksualnu aktivnost izme?u ro?aka istoga spola sve dok nijedna strana nije maloljetna. Ovo ne zna?i da drutveno izop?avanje koje moe uslijediti nakon takvih aktivnosti nije ve?e od dravnih kazni.
Ova blaga strana zakona je u velikom kontrastu s onim u Australiji, gdje je incest kanjiv s maksimalnih 25 godina zatvora za ozbiljniju vrstu penetriranja u dijete (?ak i ako je to dijete starije od 18 godina), a 5 godina za manje ozbiljne optube seksualne penetracije (polu) brata ili (polu) sestre.
Incest, u svojem najviem nemoralu (u skladu sa zapadnim standardima) je naj?e?e izme?u roditelja oba spola s njihovom djecom. U ovom slu?aju incest moe prije?i granicu izme?u zabranjenog seksa na koji su pristale obje strane i izopa?ene pedofilije. Studija provedena od strane Floyda Martinsona je otkrila da su 10-15% studenata na koledu imali seksualno iskustvo u djetinjstvu s bratom ili sestrom.
Jedna od malo proirenih, ali ni u kom slu?aju univerzalnih, linija na pijesku oko koje se slau, je da je incest od strane roditelja zlostavljanje i ne treba se poticati. Unato? ovom miljenju, neka drutva incest jo uvijek smatraju nezaobilaznom ?injenicom ivota. U mnogim drutvima su neki oblici seksualnog kontakta izme?u bliskih ?lanova obitelji drutveno (i ponekad ?ak i javno) prihvatljivi i ?ak se podupiru.
Razlozi za tabu
Trae?i motivaciju drutvenih zabrana protiv incesta, vano je traiti vie u op?im pravilima, a manje u odre?enim situacijama. Antropolozi koji prou?avaju tabu incesta, primjetili su da se incest doga?a u ve?ini drutava, bez obzira na to ima li tamo zabrana protiv te aktivnosti; tako da pitanje zato imamo drutvena pravila protiv incesta na prvom mjestu, postaje puno vanije.
Da bi poblie istraili ovo pitanje pogledat ?emo tri najpoznatija izvora teorije i njihova protivljenja tabuima incesta.
Genetski argument
Ova teorija je bazirana na promatranju uro?enih mana uzrokovanih sro?ivanjem. Antropolozi odbijaju ovo objanjenje, jer sro?ivanje ne dovodi do uro?enih mana samo po sebi; dovodi do pove?anja u u?estalosti homozigota (u lai?kom izrazu: predaja loih gena, koja je pove?ana zbog toga to ljudi sli?nog genetskog koda mogu imati sli?ne genetske defekte).
Protivljenje ovoj teoriji je ?injenica da homozigote mogu skupiti potencijalne defekte u jedan skup i u?inkovito smanjiti broj defekata u populaciji, ?ine?i ih korisnim za vrstu. Na primjer: ako djeca ro?ena ovom vrstom uro?enih mana umru (ili su ubijeni) prije nego to se razmoe, krajnji ishod sro?ivanja je smanjivanje u?estalosti defektivnih gena u populaciji. Jo neto to je vrijedno spomenuti je da je seksualna stimulacija postala prolost; tj. ne koristi se vie u svrhu pravljenja djece.
Drutveni argument
Claude Levi-Strauss je argumentirao da je incest zapravo zabrana protiv veza iste grupe (endogamija), a u?inak je da se ohrabre veze izvan grupe (eksogamija). Eksogamija promovira povezivanje ina?e nepovezanih ku?anstava ili porijekla, ja?aju?i drutvenu solidarnost na taj na?in.
O ovoj teoriji se intenzivno diskutiralo od strane antropologa u 1950-ima. Prozvala je mnoge jer je koristila studiju o tabuima incesta i braka u traenju odgovora na vanije interese istraivanja antropologa u to vrijeme obiljeavanja drutvenih interakcija. Jedna od glavnih razlika u razmiljanju to se ti?e ove teorije je o porijeklu drutvene interakcije. Zbog toga to drutvo ima mnogo razli?itih svrha i definicija diljem svijeta, kako tabu incesta moe biti samo rezultat drutvenih veza, kada tabu postoji u mjestima gdje drutvene, kozmopolitanske zajednica ne postoje?
Religiozni argument
Na kraju, postoji mnogo vjerovanja da tabu incesta moe prona?i korijene u idovsko-kr?anskim religioznim tekstovima. Biblijske zabrane protiv incesta su poprili?no jasne i obilne. One se pojavljuju u svakom ve?em monoteisti?kom tekstu u zadnjih 4000 godina. Neki su ?ak pokuali iskoristiti ovu teoriju u objanjavanju tabua incesta u mjestima gdje zapadnja?ke monoteisti?ke religije nisu postojale. Gledaju?i na trgovinu svilom i druge utjecaje zapadnja?kog drutva na ne-zapadnja?ke grupe, neki stru?njaci su tvrdili da je ova dogma bila posebno jaka i urezala se u druge kulture.
Ova teorija dobiva na zna?enju kada se koristi u vezi s gore spomenutim teorijama. Ako postoji drutvena i bioloka nuda da se izbjegnu incestoidne veze, onda bi bilo koja utvr?ena i navodno legitimna zabrana protiv takvih ?inova bila lako prihva?ena.
Povijesni incest
Drevni Egipat
Izgleda da postoje dobri dokazi od stru?njaka (egiptologa i povijesni?ara o toj temi) koji nalau da su incestoidni brakovi bili raireni tijekom jednog dijela, ako ne i tijekom ?itave egipatske povijesti. Ovu tvrdnju podupiru brojni papirusi koji su zabiljeili zajednice bra?e i sestara u obitelji. Navodno je nae drutveno prihva?anje tabua incesta dovelo do akademskog skepticizma od strane nekih, koji smatraju da je malo vjerojatno da su papirusi zapravo dokazivali da je tako mo?na civilizacija poput Egipta doputala ?esto krenje ovog tabua. Ova sumnja u ispravnost zapisa o uobi?ajenim incestoidnim vezama je potpuno propala suo?ena s brojnim dokazima u obliku papirusa.
?ini se da postoje osnovane sumnje u to koliko dugo je uobi?ajeni incest bio prisutan u egipatskoj povijesti. Postoje dokazi koji upu?uju na to da je bar unutar kraljevske obitelji postojala tradicija hipergamije za mukarce. To je kada kralj ili njegov sin mogu oeniti obi?nu gra?anku, ali njegova se k?i ne moe udati za nekoga iz nie klase bez toga da se taj ?in smatra poniavaju?im. Kao rezultat toga, kraljevska princeza se ?esto morala udati za svog kraljevskog brata ili ivjeti bez partnera. Tako vidimo da je incest bio vie prisutan u niim klasama ili kod ena, nego kod vie rangiranih mukaraca. Blizina i manjak izbora su moda u nekim slu?ajevima bili korijeni ovih rairenih me?uobiteljskih veza.
Kraljevske dinastije
Op?epoznato je da je ve?ina slu?ajeva incesta u kraljevskim obiteljima i do odre?enog stupnja to je to?no. Incest izme?u odraslih ?lanova (posebno u Europi) kraljevskih dinastija je najvjerojatnije bio potaknut zbog koncentriranja bogatstva i politi?kog utjecaja unutar obitelji. Ovo je ?ini se djelovalo financijski, ali postoje empirijski dokazi koji sugeriraju da je to istovremeno rezultiralo abnormalno visokim pojavama rijetkih genetskih defekata i bolesti.
Iako se na bra?ne zajednice ?esto nije pristajalo, jer su mladi ljudi ili djeca bili prisiljeni vjen?ati se za bliskog ro?aka, to ne zna?i da se na seks nije pristajalo. Oni koji su najpoznatiji po ovoj praksi, to je uklju?ivala brakove brat-sestra su neke dinastije drevnog Egipta (kao to se sugerira iznad), drevni Havaji i predkolumbijski Misteci.
Modernije dinastije gdje su bili ?esti brakovi unutar obitelji bili su sredinji Habsburgovci jedna grana je vladala panjolskom, a druga Austrijom. panjolska grana izumrla je 1700. godine, ali zadnji panjolsko-habsburki kralj, Carlos II. bio je oenjen Mariom-Luisom Orleanskom, unukom kralja Charlesa I. Engleskog i ne?akinjom kralja Luja XIV. iz Francuske. Me?utim, tijekom zadnjeg stolje?a, kraljevi Philip II., Philip III. i (po drugi put) Philip IV., oenili su njihove austrijske ro?akinje. Austrijska grana nastavila je vladati do 1918. i jo uvijek su ivi i napreduju u dananje vrijeme.
Je li incest pogrean?
Kao i s ve?inom pitanja ove prirode, mi vjerujemo da je to pitanje koje nema odgovora. Prihva?amo da postoje razlozi zato mnogi izbjegavaju ovu praksu, ali u isto vrijeme prihva?amo da nema puno dokaza koji podravaju da je to pogreno.
Trackback(0)
 |