Kažete li da bolujete od endometrioze – hmm, što je sad to? Mnogima čudna ženska bolest o kojoj nitko ne želi čak ni razgovarati jer u većini društava ljudi se srame govoriti o biologiji ženskog tijela.

Endometrioza nosi ime po endometriju – sloju stanica koje čine unutarnji dio stijenke maternice. Naime, tkivo slično endometriju pojavljuje se na različitim mjestima izvan maternice. Bolest može zahvatiti obližnje organe, primjerice jajnike, mjehur i crijeva, a u nekim slučajevima može se pojaviti bilo gdje u predjelu zdjelice.

Premda kod endometrioze dolazi do abnormalnog rasta tkiva, ono obično nije maligno. Endometrioza ne predstavlja anomaliju zbog prirode samog tkiva, nego zbog toga što se ono nalazi izvan maternice. Tijekom trudnoće endometrij pomaže u hranjenju ploda koji se razvija u maternici. Kod žena koje nisu trudne on izlazi iz tijela za vrijeme menstruacije.

Međutim, endometrij koji se nalazi izvan maternice nikako ne može izaći iz tijela. Zbog toga dolazi do unutarnjeg krvarenja, degeneracije krvi i tkiva koje se odvaja od implanta, upale okolnog tkiva i stvaranja ožiljkastog tkiva.

Neke druge komplikacije, ovisno o poziciji implanta, mogu biti nastanak priraslica, krvarenje u crijevima ili začepljenje crijeva, smetnje u radu mjehura te prsnuće implanta, pri čemu se bolest može proširiti na druge dijelove tijela. Simptomi se s vremenom mogu pogoršati, premda neke pacijentice imaju cikluse povlačenja i povratka bolesti. 

Njezinje i posljedice po psihu
Bol može napraviti pravi kaos u braku, naročito ako ženino stanje nije dijagnosticirano. Kad se postavi dijagnoza, muž i žena mogu zajednički rješavati problem, jer znaju što se dešava. No kad se ženi ne postavi ispravna dijagnoza, posljedice su deprimirajuće. Neke žene kojim je postavljena pogrešna dijagnoza, liječnik im je kao u jednom slučaju pred samim suprugom rekao da su simptomi plod njihove mašte, kasnije su se suočile s teškim bračnim problemima pa čak i razvodom braka.

Uzroci
Endometrioza se češće javlja nasljedno, a uobičajeno je kod žena između 25 i 49 godina. Genetski potencijal za endometriozu ne mora se očitovati sve dok nije potaknut stilom življenja ili čimbenicima okoliša. Ova bolest obično prestaje s menopauzom, a hormonska nadomjestna terapija može bolest reaktivirati. Postoji nekoliko teorija o nastanku endometrioze, no međutim niti jedna ne daje odgovor zbog čega vlastite imunološke stanice ne prepoznaju tkivo na stranom mjestu i ne odstrane stanice endometrija u samom početku endometrioze. Diskutiraju se različiti defekti u imunološkom sustavu, ali i utjecaj toksičkih tvari (npr. dioksini). Endometrioza je u biti dobroćudna bolest, a njena maligna verzija se veoma rijetko javlja.

Simptomi
Bolest je prisutna u 4 - 10% ginekoloških pacijentica, a slučajno se nalazi i do 60% pacijentica koje se liječe od neplodnosti. Iako bolest može biti prisutna bez simptoma, češće su prisutne tegobe. Tipični simptomi endometrioze su kronična bol u trbuhu, odnosno maloj zdjelici, bolovi prilikom spolnog odnosa, veoma bolne menstruacije, infertilitet, bolno pražnjenje mjehura ili crijeva, pojačan kemijski senzitivitet i/ili ekstenzivne alergije, i povremeno autoimune bolesti kao što su lupus ili thyreoiditis Hashimoto.

Dijagnostika
Endometrioza se može sigurno dijagnosticirati isključivo laparoskopijom. Već simptomi u skladu s endometriozom kao što su bolovi u maloj zdjelici, bilo da se radi o bolnim menstruacijama, bolovima kod spolnog odnosa ili bolovima neovisnim o odnosu ili mjesečnici upućuju na endometriozu. Ultrazvučna dijagnostika - nalaz manjih ili većih homogenih, hipoehogenih cističnih tvorbi na jajnicima postavlja sumnju na endometriozu.

Liječenje
Liječenje je u principu dvojako: konzervativnim putem - hormonska terapija, ili kirurškim putem, odnosno kombinacijom ovih metoda. U okviru hormonske terapije koriste se GnRH analozi, gestagenska substitucija ili u blažim slučajevima niskodozirani oralni kontraceptivi s jakom gestagenskom komponentom. Uobičajena je kontinuirana primjena hormonske terapije tijekom 6 mjeseci. Novija istraživanja ukazuju na slične rezultate u terapiji endometrioze primjenom gestagena danazola i GnRH analoga. Kirurška terapija endometrioze obuhvaća dijagnostičku i istodobno operativnu laparoskopiju (pri čemu se odstrane vidljiva endometriotička žarišta), kao i second-look laparoskopiju (kontrolna laparoskopija). U liječenju neplodnosti kod neuspjeha kirurškog i medikamentoznog liječenja, primjenjuju se metode umjetne oplodnje.

Preuzeto sa Net.hr